Da li imate „mother-in-law” ili „monster-in-law”?

Kategorija: Psihosaveti

Koliko puta moraš da se oženiš dok ne pronađeš svojoj mami Onu Pravu? Ili u obrnutom smjeru – koliko puta moraš da se udaš dok ne pronađeš svom tati Onog Pravog?

Osobine koje cijenimo kod svog partnera nisu iste one osobine koje naši roditelji cijene kada bi birali partnera za nas. Dok smo mi usredotočeni na osobine kao što su inteligencija, smisao za humor i kreativnost, naši roditelji će kod našeg partnera vjerovatno biti više zainteresovani za dobro porodično porijeklo, finansijsku stabilnost i slične etičke/religijske vrijednosti. Iz ovih različitih preferencija proizlaze međurodbinska netrpeljivost i konflikti.

Prema statističkim podacima, pored finansijske nestabilnosti, jedan od najčešćih razloga za razvod braka na prostorima ex Yu je uplitanje roditelja u partnerski odnos supružnika. Ovaj fenomen u psihološkim krugovima je poznat kao „problem s granicama“. Ova pojava se očituje time što roditelji na brak svog sina/kćerke ne gledaju kao na odvojenu cjelinu već kao na zajednicu koja se nadovezuje na njihovu već postojeću porodicu. Zbog toga ne uviđaju postojanje granice između roditeljske – primarne porodice i novonastale – sekundarne porodice.

Svaki brak sa sobom nosi inicijalne probleme pri adaptaciji na novonastali način i uslove života koji uključuju isključivo bračne partnere. Pored ovih problema, javljaju se i uplitanja ljudi iz okoline u njihov odnos, prvenstveno uplitanje roditelja. Na osamostaljivanje i formiranje braka svog djeteta mnogi roditelji reaguju kao na napuštanje i emotivnu izdaju. Pritom nisu rijetki slučajevi da čak pribjegavaju i emocionalnoj manipulaciji vlastitog djeteta ili postavljanju ultimatuma, a koje ima za cilj da prioritizira njih u odnosu na supružnika svog djeteta.

Pored velikog broja različitih vrsta porodičnih konflikata najspecifičniji je onaj drevni konflikt koji nastaje u odnosu svekrva – snaha. Rezultati studije koja je urađena na par stotina porodica otkrili su da gotovo dvije trećine žena u životu prolazi kroz ovaj oblik konflikta.

Ovaj konflikt svoj začetak ima u pretpostavkama koje formira svaka od dvije žene o onoj drugoj. Međutim, ova obostrana netrpeljivost je više plod dosljednih ženskih stereotipa, a manje stvarnih stavova.

Filogenetski razvoj čovjeka nam pruža bezbroj dokaza o konstantnoj borbi čovjeka za opstanak, kako u odnosu na druge vrste, tako i u odnosu na vlastitu. Tako možemo povući paralelu i reći da se u slučaju odnosa svekrva – snaha radi o borbi za opstanak i postizanja iste pozicije – statusa primarne žene u porodici. Obje žene se trude zaštititi, odnosno osigurati svoj status istovremeno se osjećajući ugroženo od strane one druge. Pritom obje žene koriste strategiju uzurpiranja moći one druge kako bi sebi osigurale što duži opstanak na porodičnom tronu.

Kada se ovaj problem sagleda retrospektivno, dolazimo do zaključka da je većina ovih konflikata nastala na pogrešnim pretpostavkama i nerealnim očekivanjima na obje strane. S jedne strane, snaha će smatrati de će bez obzira koliko ispravno bilo njeno ponašanje biti procjenjivana, potcjenjivana i osuđivana od strane svekrve. S druge strane, svekrva pogrešno interpretira snahine odluke koje se potpuno razlikuju od njenih kao odbijanje suradnje i nepoštovanje. Pritom, porodična atmosfera je ispunjena negativnim osjećanjima: osjećaj ponosa, strah od gubitka sina/supruga, osjećaj nesigurnosti i potcjenjenosti. Takva porodična situacija povećava stres u tolikoj mjeri da počne uticati i na fizičko zdravlje članova porodice.

Kako spriječiti bračni kolaps i sačuvati zdrav razum

Dr Phil McGraw je jedne prilike rekao: „Dobra ograda čini dobre komšije. Nakon braka, roditelji, braća i sestre moraju postati vaše komšije i posebno tu moraju biti izgrađene čvrste ograde. Postaviti granice kada će biti pozvani u vaš život ili vi u njihov je ključ dobrih rodbinskih odnosa.“ Mudar roditelj prihvata novonastalu zajednicu kao zasebnu cjelinu poštujući njenu privatnost i već formirane odnose u njoj ne namećući joj vlastite stavove.

Kada jedan supružnik ima problem sa roditeljem svog partnera, taj problem automatski postaje problem s kojim se moraju nositi kao par. Ne postoji način da se osoba s takvom vrstom problema izbori sama. Bez obzira da li se bračni partneri slažu ili ne slažu na svim aspektima njihove situacije, moraju ostati ujedinjeni što se postiže asertivnom i efikasnom komunikacijom. U razgovoru s partnerom treba se fokusirati na osjećanja izazvana novonastalom tegobnom situacijom, trudeći se ne biti kritički nastrojen prema roditeljima svog supružnika. S namjerom da dobijete podršku od svog partnera pristupite mu na način na koji biste željeli da vaš partner pristupi vama kada bi bila obrnuta situacija.

S obzirom na to da svaka porodica funkcioniše s određenim stepenom disfunkcionalnosti, ono s čim jedna osoba odrasta iz njene tačke gledišta posmatra se kao „normalno“ dok za neku drugu osobu to predstavlja velika odstupanja od „normalnog“. Iz tog razloga veoma je važno sa partnerom otvoreno i iskreno razgovarati o normama koje su preovladavale u vašoj porodici kako bi se uvidjele razlike u funkcionisanju vaših porodica i kako bi se međusobno bolje razumjeli.

Bez obzira na ishod vaše komunikacije s partnerom, vaš supružnik mora da preuzme odgovornost za nastalu situaciju i direktno razgovara sa svojim roditeljima po pitanju postojećeg konflikta. Ipak, oni se međusobno najbolje poznaju i pronaći će najadekvatniji način razgovora kako bi se problem riješio. Veoma je važno da vaš partner svojim roditeljima jasno stavi do znanja da nisu isključeni iz vašeg života i da mogu da očekuju pomoć od vas u svakoj prilici. Pritom im se mora naglasiti da se vi jednostavno želite fokusirati na vašu novonastalu zajednicu bez njihovog uticaja na vaše životne odluke.

Postaviti granice je ključ uspješnih odnosa sa rodbinom. To je nešto što se ne postiže preko noći, ali vremenom uz mnogo poštovanja, taktičnosti i direktnosti iskazati svoje želje, potrebe i granice koje postavljate između vas dugoročno će donijeti dobrobit svakom članu porodice.

Odnosi sa rodbinom supružnika nakon konflikta

Ponovno uspostavljanje odnosa i komunikacije nakon konflikta je istovremeno olakšavajuće i stresno iskustvo. Veoma je teško uspostaviti ponovnu komunikaciju dok se u nama miješaju kontradiktorna osjećanja.

Važno je ne režirati predstavu o idealnim porodičnim odnosima i ne pretvarati se da postoje respektabilni odnosi u vašoj porodici kojih zapravo uopće nema. Odnositi se prema roditeljima svog supružnika sa distanciranim poštovanjem i bez falsifikovanja pozitivnih emocija je put da im se istovremeno pokaže kako spremnost na suradnju tako i postavljanje granica u vašem odnosu. Nadalje, centralni elementi u uspostavljanju odnosa treba da budu taktičnost i asertivnost. Opća kurtoazija bez pretjerane ljubaznosti (koja bi ionako bila samo simulirana) je ključ ka daljem napredovanju u izgradnji odnosa.

Ukoliko dođe do diskusije koja bi ponovo mogla narušiti vaše odnose, veoma važno je kontrolisati emocije tako što ćemo u datom momentu se truditi biti objektivni i kritiku upućenu na naš račun ne shvatati lično. Potrudit ćemo se kritiku shvatiti kao projekciju osobe koja nam upućuje kritiku. Naknadno se možemo malo i opustiti i dozvoliti bijesu da odigra svoju ulogu u predstavi, ali na prihvatljiv način – sublimacijom. Na primjer, ne nalupamo osobu koja nas je naljutila; umjesto toga odemo na trčanje ili udaramo boksersku vreću. Ili ako će nam to pružiti više zadovoljstva – možemo u mašti nalupati osobu koja nas je naljutila. 🙂

Kako uopće spriječiti nastanak konflikta u porodičnim odnosima

Kao i svaki drugi konflikt, tako i konflikt unutar porodičnih odnosa nastaje zbog nedovoljnog poznavanja druge osobe, pogrešnih pretpostavki i pripisivanja osobina toj osobi po slobodnom nahođenju. Kako bi smanjili rizik od međuljudskih konflikata i istovremeno zaključili ovaj članak, podsjetit ćemo se jednog poučnog odlomka iz Saint-Exupéryjevog „Malog Princa“:

– Moram da otkrijem neke prijatelje i da naučim mnoge stvari.
 – Poznaju se samo pripitomljene stvari – reče lisica. – Ljudi nemaju više vremena da bilo šta upoznaju. Kupuju gotove stvari kod trgovaca. Ali pošto ne postoje trgovci kod kojih se mogu kupiti prijatelji, ljudi nemaju više prijatelja. Ako želiš prijatelja – pripitomi me!
– A šta treba da se uradi? – reče mali princ.
– Treba biti strpljiv – odgovori lisica. – Prvo ćeš sjesti malo podalje od mene, ovako, u travu. Ja ću te gledati ispod oka, a ti nećeš ništa reći. Govor je ponekad izvor nesuglasica. Ali svaki sljedeći dan sjest ćeš malo bliže meni.

Sutradan, mali princ ponovo dođe.

– Bolje bi bilo da si došao u isti sat – reče lisica. – Ako dođeš, na primjer, u četiri sata poslije podne, ja ću biti sretna već od tri sata. I što vrijeme bude više odmicalo, ja ću biti sve sretnija. A već u četiri sata počet ću da se brinem i uznemirujem; otkrit ću cijenu sreće! Ali, ako budeš dolazio u bilo koji sat, onda ja neću znati u koje vrijeme da pripremim srce…

Autor: Enida Cokoja Đikić
Reference:

Apter, T. (2010). What do you want from me? : Learning to get along with in-laws. W. W. Norton & Company. New York.

Allendorf, K. (2015). Like her own: Ideals and experiences of the mother-in-law/daughter-in-law relationship. Journal of Family Issues

Apostolou, M. (2015). Parent–offspring conflict over mating: Domains of agreement and disagreement. Evolutionary Psychology, 13(3)

Clement, K. D. (2016). How to avoid emotional landmines with your mother-in-law. Paired Life.

Fingerman, K. L., Gilligan, M., VanderDrift, L., & Pitzer, L. (2012). In-law relationships before and after marriage: Husbands, wives, and their mothers-in-law. Research in Human Development, 9(2)

Fulbright, Yvonne K. (2013). Have In-Law Issues? Become united front. Psychology Today

Waldman, A. (2009). Bad Mother, A Chronicle Of Maternal Crimes, Minor Calamities And Occasional Moments Of Grace. Doubleday. New York.

Comments

comments

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *