Moderan način komunikacije putem novih tehnologija promijenio je naš socijalni krajolik. Odražava li se korištenje modernih tehnologija i na mentalno zdravlje ljudi? Mijenjaju li se razlozi zbog kojih ljudi traže pomoć? Mijenjaju li se načini pružanja pomoći? Na koji način razvoj tehnologije utiče na psihologiju kao nauku, na metode koje ona koristi, na predmet njenog proučavanja i pravac u kome se ona razvija? Kako psihologija danas može da objasni mnogobrojne aspekte radnog, socijalnog ili kulturološkog odnosa čovjeka i mašine?
Kako nam bajke pomažu i kada davno prestanemo da ih čitamo?
Bajke su važan deo detinjstva većine nas. Iako smo uživali u njima, neki bi ipak rekli da nije pametno previše se baviti bajkama, zato što su nerealne. Po principu: život je surov, a ne bajkovit. Ja se sa time ne mogu složiti i čvrsto sam uverena da čitanje bajki u detinjstvu ima višestruke koristi. Srećom, postoji još mnogo ljudi koji dele moj stav prema bajkama. Pročitaj ceo tekst
Živeti sa opsesivno-kompulzivnim poremećajem
Dejvid je proveo prvu polovinu svog života kao sladak, pomalo hiperaktivan, dečak koji obožava crtanje. Drugu polovinu proveo je kao odrasli koji se bori sa opsesivno-kompulsivnim poremećajem (OKP). Danas, u svojoj tridesetčetvrtoj godini dobro se drži, ali sa povećanom svesnošću da ima snažnog protivnika kojeg ne sme ignorisati.
Psovanje – oličenje prostakluka ili vid ispoljavanja emocija?
Nedostatak strasti može biti poguban za naše pokušaje da druge ubedimo u ispravnost naše tačke gledišta. Čak i kad su sve ispravne činjenice izdeklamovane u smislenom poretku, čak i kada se argument ne može osporiti, kada govornik deluje kao da ne veruje u to što govori, zašto bi ikoga drugog bilo briga?
Znate li kako možemo spasiti svet?
Ako se osvrnete oko sebe i malo pogledate kako izgleda svet, biće vam jasno da tu mnoge stvari ne funkcionišu kako bi trebalo. Svi problemi kojima smo kolektivno izloženi – bili oni politički, ekonomski ili ekološki – odgovornost su čoveka, najrazvijenije evolutivne kreacije. Mi, kao ljudska vrsta, istovremeno smo njihovi pokretači i njihove žrtve. A nemoguće je ne primetiti da u svetu, bez obzira da li svetom smatramo svoju ulicu ili celu planetu, vlada haos. Toliko mržnje, nasilja, jurenja za materijalnim interesom, borbe za moć... Toliko zla.
Dickensova „Velika očekivanja“ u očima psihologa
Charles Dickens je bio pomni promatrač ljudske prirode koju je pretočio u literarni teatar svakodnevnog čovjekovog života. Svoje likove je prikazivao kao svojstvene nepopravljive čudake i mnogi kritičari su mu zamjerali zbog takvog grotesknog preuveličavanja osobina svojih likova. Ali takav teatralni prikaz Dickensovih likova je ono što ih čini tako specifičnim.
U očajanju ste? Ipak, imamo dobre vesti za vas
Kada se čini da je svet protiv vas, da li se osećate uopšteno „loše”? Ili imate preciznije emotivne doživljaje, kao što su tuga, očaj ili turobnost?









