Kako voleti sebe i nakon niza neuspešnih veza?

Kategorija: Psihosaveti

Često vidim kako ljudima opadne samopouzdanje nakon što daju sve od sebe da im veza uspe, a to se ipak ne desi. Osoba možda pokušava da na najbolji način i sa najviše truda očuva odnos, ali to ne garantuje da će i uspeti. Uprakos najboljim namerama, onaj koji je ostavljen najčešće završi tako što zamrzi… samog sebe.

Pomislili biste možda da bi trebalo da bude obrnuto. Onaj koji ostavlja i koji se ponese loše prema voljenoj osobi trebalo bi da postane „omražen”. Ipak, toliko je negativnih osećanja zapravo usmereno na samog sebe.

Zato vam predlažem 6 načina pomoću kojih možete rekonstruisati pozitivnu sliku o sebi čak i nakon bolnog raskida.

Prvo, skupite hrabrost i priznajte sebi da ste i vi imali udela u ovom raskidu. Ukoliko ste se ponašali destruktivno, ne poričite već prepoznajte šta je to „destruktivno” u vama i polako, korak po korak, krenite ka promeni na bolje. Oprostite sebi svoju ulogu u tom raskidu.

Drugo, ukoliko uopšte niste uticali na to da dođe do prekida odnosa, nemojte smaknuti to s uma. Često čujemo da je potrebno dvoje ljudi da bi se uništila veza, ali u vašem slučaju to ne mora biti tačno. Ponekad jedna osoba uništava ono što druga osoba gradi. Ako niste doprineli uništavanju veze, priznajte sebi to. Niste savršeni, kao što nije niko od nas. Ipak, nesavršenost nije nužno razlog da se uništi partnerski odnos.

Treće, ukoliko ste dali sve od sebe, morate shvatiti da niste osoba koja bi trebalo da snosi krivicu za slabosti i poteškoće sa kojima se druga osoba susreće. Druge osobe imaju pravo da donose pogrešne odluke, iako te odluke ponekad mogu povrediti oboje.

Četvrto, pokušajte da vežbate osećanje sopstvene vrednosti. Vi ste vredni, neprocenjivo, kao osoba, iz prostog razloga što ste posebni, jedinstveni i nezamenljivi u ovom svetu. Ova vrednost je bezuslovna, nije „zarađena” bilo kakvim dobrim i poželjnim ponašanjem. Iz biološke perspektive, potvrđuje nam se isto. Na primer, vi imate jedinstvenu DNK, i nikada na ovom svetu, ni pre ni posle vas, neće postojati osoba koja će biti ista kao vi. Religiozni ljudi idu korak dalje od biologije i dolaze do transcedentnog: „Bog me voli” ili “Ja postojim da budem što sličniji Bogu i da se na njega ugledam”. Drugim rečima, vi ste posebni i nezamenljivi.

Peto, vežbajte ideju o „ugrađenoj” i nasleđenoj vrednosti. To možete učiniti tako što ćete proširiti ovo svoje saznanje na druge ljude, a zatim i samom sebi. Na primer, dok šetajući ulicom prolazite pored drugih ljudi, možete pomisliti: „Ova osoba poseduje vrednost koja je urođena i koja ne može biti zarađena. Ova osoba sigurno poseduje neke mane ili slabosti, ali to ne osporava njenu vrednost. Ta vrednost je zajednička meni i njoj. Tu vrednost, urođenu i nezarađenu, posedujem i ja.”

Šesto i poslednje, kada jednom ojačate ideju o sopstvenoj vrednosti, primenite je na koncept prethodnih veza: iako je činjenica da su te veze propale, ja još uvek vredim. Mene ne definiše uspeh ili propast jedne veze. Ja sam više od toga, i nezavisno od ishoda veze, ja sam još uvek jedinstvena, posebna i nezamenljiva osoba.

Budite na oprezu i održavajte ove misli u ravnoteži kako ne bi prerasle u narcizam. Svrha sticanja znanja o sopstvenoj vrednosti jeste da se ne poredite sa drugima. Zapravo, potpuno razumevanje sopstvene vrednosti trebalo bi da bude u suprotnosti sa narcizmom. Zašto? Zato što ideja o vrednosti igra utakmicu na terenu života. Ukoliko svi imamo urođenu vrednost, onda svi kao ljudi i vredimo, nezavisno od toga ko koliko zarađuje ili kakvi nas talenti razlikuju. Svima je zajedničko to da smo posebni, jedinstveni i nezamenljivi. Još jedno upozorenje: izbegavajte da koristite ovu ideju kao argument za besmisao. Na primer, zamislite da imate naviku da se kockate i da sada već ozbiljno štetite kućnom budžetu. Ne želite da potvrđujete sopstvenu vrednost postupcima poput ovih. Da, svi smo mi vredni kao osobe, ali smo i nesavršeni, i svi moramo da se trudimo kako bismo postali što bolja verzija sebe, i sve to dok smo svesni svoje bezuslovne vrednosti.

Mi smo više nego što su naša dela. Mi smo više od nečijeg odbijanja nas. Mi posedujemo bezuslovnu vrednost. Niko ne može da nam je oduzme, čak ni oni koji nas ostave u vezi koja bi mogla biti idealna za oboje. Gajite nadu da će sledeća osoba koja dođe, takođe videti vrednost koju posedujete. Jedan on najboljih načina da imate trajnu i stabilnu vezu, čini mi se, jeste da pronađete osobu koja razmišlja slično kao vi i koja razume koncept urođene vrednosti i vidi je u vama, ali i u sebi.

Autor: Dr Robert Enrajt

Izvor: Psychology Today

Prevod i adaptacija: Vanja Ostojić

Comments

comments

1 komentar

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.