Zašto nam novogodišnje odluke propadaju

Kategorija: Psihosaveti

Uz ideju da je Nova godina prilika za novi početak, često uzmemo papir i olovku ili bar u glavi zapišemo neke nove odluke sa kojim ćemo učiniti da nam nova godina bude bolja. Odluke sa kojima se nadamo da ćemo svoj život učiniti „boljim“, ma šta nam taj „bolji život“ predstavljao.

I onda dođe januar, mjesec kada često i uspijevamo da održimo odluke u životu i da ih se pridržavamo, ali već narednih mjeseci to nije slučaj. Često ih zaboravljamo, smanjujemo im vrijednost, čini nam se da nam je čak i život teži zbog njih.

Zašto je to tako?

Prvo treba da pogledamo kako smo formulisali našu odluku i kakva poruka se krije u njenoj pozadini. Mnoge odluke u sebi kriju ideju „trebalo bi da“ (jedem zdravije, idem u teretanu, zauzimam se za sebe i slično). Problem sa tim „da bi nešto trebalo“ je u tom što nam tako formulisana odluka djeluje nametnuto. Ona može biti kreirana od strane društva ili roditelja i tako imati formu „moranja“ da ispunimo neki vanjski zahtjev za koji je pitanje da li je uopšte nešto što bismo željeli. To su one odluke sa kojima nastojimo da „popravimo“ onaj dio nas koji nije u skladu sa očekivanjima roditelja i normama društva. Kada u samom početku tako postavimo stvari, odvojimo odluke od sebe i nastojimo ih ispuniti kako bi smo dobili aplauz publike, nije čudno što nam nedostaje želja i motivacija da ih se pridržavamo i da poštujemo u potpunosti. Primjera radi, zamislite malu bebu od godinu dana koju majka pokušava da nahrani. Ma koliko ta kašica od mrkve bila zdrava i dobra za bebu i ma koliko bi „trebalo“ da beba to pojede, ukoliko se kašica bebi ne sviđa, ona će se svim silama boriti (plakaće i okretati glavu) da ju ne pojede. Radite li i Vi sebi istu stvar sa odlukama?

Kako onda da napravimo spisak sa odlukama kojih se stvarno želimo držati?

Jednostavno je. Umjesto spiska ODLUKA/CILJEVA napravimo spisak ŽELJA. Ovdje možete pisati sve čega se možete sjetiti. Neka to budu konkretne stvari koje želite, baš onako kako bi ga napisali da ste malo dijete. Spisak nije ograničen, pišite sve što vam padne na pamet, ne brinite o suprotnosti želja i koliko one izgledaju daleko. Uzmite vremena koliko vam treba i slobodno ga dopunite kad god se sjetite nečeg novog.

Naredni korak koji možete da uradite je da odredite prioritete tj. one želje koje želite prvo da ostvarite. Nakon toga prelazimo na plan realizacije želje.

Recimo da je vaša želja da završite fakultet. Plan realizacije podrazumjeva da sagledate one aktivnosti koje možete da uradite kako biste završili fakultet. Shvatili ste da možete da sjednete i učite, pišete puškice i osmišljavate način kako da iskoristite bubicu ili da pokušate da potkupite profesore. Kao i svako dijete kada razmišlja o svojim željama, želite ih sad i odmah i na najlakši mogući način. Tu se nekako najbolje uklapa da se potkupe profesori i kupi diploma. Međutim, svjesni ste da je ovakav način veoma rizičan po vas i traži mnogo novca. Ako je vaša želja za završetkom fakulteteta pokrenuta sa željom da dobijete više znanja iz oblasti kojom želite da se bavite i na taj način budete kvalitetni u tom što radite, onda ovakav pristup i nema mnogo profita za vas i neće izazvati pravo zadovoljenje želje. Vodeći se ovim motivima, i opcija sa puškicama i bubicom takođe ne nosi mnogo koristi za vas. Ali treće opcija, da sjednete i učite, iako najteža i najdugotrajnija, ipak na pravi način zadovoljava sve aspekte vaše želje. Vi nakon toga možete da sjednete i napravite plan učenja, i osmislite strategije i metode sa kojima će vam učenje biti produktivnije i kvalitetnije

Koja je prednost ovog pristupa?

Najbitnija stvar je što na ovaj način odluke donosimo na osnovu naših stvarnih želja i ne činimo da nam izgledaju kao nametnute. Pravimo listu prioriteta, čime smanjujemo šansu da sami sebe kritikujemo zbog stvari koje još uvijek nismo ostvarili. Pravimo plan realizacije sa kojim omogućavamo sebi da sagledamo sve akcije koje možemo preduzeti. Naglasak je na ovo „možemo“ jer  to znači da imamo opcije, da ako ne želimo, ne moramo ili nećemo, čime sebe oslobađamo onog „moranja“ sa početka teksta i na taj način uspostavljamo veću kontrolu nad svojim postupcima.

Ovako napisana lista želja, sa jasnim planom realizacije, omogućava nam da odluke koje donosimo kako bismo zadovoljili želje, osjećamo svojim i pod našom su kontrolom, čime se povećava šansa da ih postignemo. Svakako da vas ovaj način neće poštediti toga da se svojski naradite i potrudite kako biste postigli ono što želite, ali će vam omogućiti da taj rad i napor doživite kao nešto što sami birate na putu zadovoljenja želje. I ako vam se javlja pitanje kako da prepoznate da je želja u potpunosti vaša, a ne nametnuta, prepoznaćete je jer motiv da se ona postigne opstaje i pred većim preprekama.

P.S. Spisak odluka ne mora čekati Novu godinu.

Reference:
E. B. Haris i T. Haris (2011). Osećati se OK, tehnike transakcione analize. Psihopolis institut, Novi Sad
Autor: Saša Risojević, psiholog i TA psihoterapeut u edukaciji

Comments

comments

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *