Kako pomoći nekome ko je u nasilničkom odnosu?

Kategorija: Psihosaveti

Najpre možda primetite da vam se prijateljica ponaša drugačije. Vremenom, počnete da sumnjate da je neko kontroliše ili da je partner zlostavlja. Pitanje svih pitanja u toj situaciji je: kako pomoći?

Prinudna kontrola je naziv za strategiju koju mnogi zlostavljači koriste kako bi kontrolisali svoje partnere i ne odnosi se samo na nasilje. Ona obuhvata taktike kao što su izolacija, gaslighting, degradiranje, kao i ekonomsko, fizičko ili seksualno nasilje. Svaka od ovih taktika ima posebne štetne efekte. Sve skupa, uticaj koji imaju na osobu je poražavajuć.

Zato se u ovom tekstu osvrćemo na nekoliko načina kako možete reagovati, shodno taktici koju zlostavljač primenjuje, da biste pomogli nekome do koga vam je stalo. Cilj je osnažiti tu osobu da donese sopstvene odluke i povrati kontrolu nad svojim životom. Ako je vama potrebna pomoć u vezi sa tim kako pristupiti i pomoći osobi koja je u nasilničkom odnosu, možete se obratiti za pomoć. Na primer, BetterHelp i njihovi licencirani stručnjaci nude baš takvu vrstu pomoći i osnaživanja.

1. PROTIV IZOLACIJE

Možda ste primetili da se vaša drugarica ne pojavljuje na dešavanja koja je ranije volela i to vam deluje čudno. Zlostavljači izoluju svoje partnere na mnoge načine, uključujući zabrane, ljubomoru, širenje tračeva i izazivanje tenzije među prijateljima, porodicom i kolegama partnera. Žrtve često završe sa ograničenim kontaktima izvan tog odnosa, postepeno sve više odustajući od njih.

Izolaciju možete „napasti” tako što ćete ostati u kontaktu ili ponovo započeti druženje sa osobom za koju brinete, čak i ako vam to zlostavljač otežava. Kontakt možete održati kroz kombinaciju mejlova, poruka, poziva, poklona i poseta. Neka vaši razgovori budu lagani; nemojte pominjati svoju zabrinutost oko nasilničkog odnosa prerano. Takođe, imajte na umu da zlostavljač možda najverovatnije nadgleda njihove mejlove, telefonski pozive i društvene mreže, sa ili bez njihovog znanja; nemojte ih dovoditi u rizik time što ćete reći nešto što bi moglo da alarmira zlostavljača. Fokusirajte se na prijatno vreme koje provodite zajedno.

Podstaknite prijateljicu da učestvuje u aktivnostima izvan svog doma. Gotovo sve što će pauzirati izolaciju je dragoceno, uključujući šetnje ili odlaske negde, makar u kupovinu. Ako živite u blizini, dogovorite regularno vreme koje ćete provoditi zajedno. Ako živite na većoj udaljenosti, možete dogovoriti redovne telefonske pozive. Imajte na umu da nasilnik može nadgledati ili zabraniti vašoj prijateljici da učestvuje u tim aktivnostima, pa je što manje izlažite riziku da bude napadnuta ili da joj zabrani kontakt sa vama.

2. PROTIV GASHLIGHTING-A

Gaslighting predstavlja načine na koje se osoba obmanjuje da veruje da je luda ili da se drugima načini kao da je luda, a postiže se manipulacijom njenog okruženja i negiranjem onoga što se dešava. Uključuje tehnike kao što je sakrivanje njenih stvari, poricanje događaja koji su desili ili okrivljavanje žrtve za stvari koje nije uradila. Da bi delovala kao nestabilna, nasilnik o njoj širi tračeve, podstiče je i prisiljava da koristi alkohol ili druge, podnosi lažne prijave policiji ili centru za socijalni rad, te im ograničava hranu i spavanje.

Gaslightingu se možete suprotstaviti podržavanjem perspektive vaše prijateljice. Od koristi može biti i prisećanje na zajedničke trenutke, jer će je te priče podsetiti kakva je bila osoba pre nego što je počelo zlostavljanje. Odolite porivu da držite lekcije; umesto toga, više slušajte.

3. PROTIV DEGRADACIJE

Nasilnici često degradiraju svoje žrtve tako što ih vređaju, kritikuju i ponižavaju. Imaju zahteve u vezi najintimnijih aspekata žrtvinog života, što uključuje seks, jedenje, kupanje, oblačenje, čak i korišćenje toaleta. Tokom vremena, ove taktike degradacije značajno oštećuju žrtvino samopouzdanje.

Degradaciji se možete suprotstaviti pokazivanjem istinske podrške i poštovanja. Možete početi izrazima kao što su „Ono što mi se kod tebe uvek dopadalo…”, „Divim se tome kako ti…” i „Baš volim kad mi…”. Sve dok su ovi komentari iskreni, mogu biti od pomoći ljudima koji su zlostavljani da se osećaju bolje u vezi samih sebe.

Izbegavajte kritikovanje ili okrivljavanje; nemojte pokazivati osuđivanje njihovih izbora, posebno uključujući izbore koji se tiču nasilnika. Oni znaju kakav im je život i kolikim rizicima su izloženi bolje od bilo koga drugog. Vaš zadatak ovde je da im pomognete da se osećaju bolje sa samima sobom ponovo; izbori koje prave su i dalje njihovi.

4. PROTIV EKONOMSKOG NASILJA

Jedno od glavnih obeležja kontrole je onemogućavanje žrtvi pristupa resursima poput novca i prevoza. Neki zlostavljači ne dozvoljavaju svojim žrtvama da rade van kuće, dok neki drugi primoravaju žrtvu da im preda svoju platu. Nasilnici mogu novac koristiti radi pretnji, nagrada, kažnjavanja ili prisiljavanja žrtve da „zarade” svoj novac čineći stvari protiv svoje volje. Oni često kradu novac od svojih žrtava ili se zadužuju na njihov račun, da bi im onemogućili opciju da ih napuste.

Protiv ekonomskog nasilja možete se boriti tako što ćete pitati svoju prijateljicu šta joj je potrebno. Mogućnosti su da su to novac, hrana, stvari za decu i ljubimce, prevoz, informacije, posao i mesto da žive ili sklone svoje stvari. Iako im verovatno ne možete sve to sami obezbediti, možda se možete udružiti sa još nekom njoj bliskom osobom, članom porodice ili organizacijom koja pomaže žrtvama zlostavljanja. Obećajte joj samo pomoć oko onih stvari u vezi kojih joj stvarno možete pomoći.

5. PROTIV LAŽNIH DOKAZA LJUBAVI

Nasilnici se često ponašaju vrlo romantično i zaljubljeno kad im deluje da je to dobra taktika da zadrže žrtvu u odnosu. Vaša prijateljica možda želi da vam ispriča o dobrim stranama te veze. Slušajte ih i pohvalite, to jest nemojte ih diskvalifikovati. Komentari kao što su „Čini se da je tvoja veza ponekad stvarno sjajna” mogu joj pomoći da zna da je razumete.

Ako vam je to prihvatljivo, možete je ohrabriti da beleži dane kad se veza čini lepom, kad osrednjom, a kad užasnom. Možete iskreno sa njim podeliti svoje brige, ako procenjujete da je prikladno, na primer: „Izgledala si uplašeno jutros kad sam te videla sa Markom…”, „Deluješ mi dosta povučenije i tiše nego što si pre nekoliko godina…”, „Rekla si mi za neke divne periode u svojoj vezi, kao i za neke strašne i opasne. Pitam se kako će sve to izgledati za pet ili deset godina…”, „Da li imaš razloge da veruješ da tvoja veza postaje bolja ili lošija?”. Spolja, može vam delovati potpuno jasno da su romansa i dokazi ljubavi samo još jedan metod manipulacije. Ipak, osobi koja je gladna ljubavi i nežnosti najverovatnije deluju autentično.

6. PROTIV FIZIČKOG NASILJA

U nasilnim, kontrolišućim odnosima, fizičko nasilje najčešće je blažeg oblika, ali je učestalo: šamaranje, odgurivanje, grabljenje i neželjen, grub seks. Zbog toga su manje šanse da ga žrtva prijavi policiji. Kad nasilnici postanu brutalniji, obično žrtvu optužuju za zlostavljanje, govoreći joj da je ona izazvala nasilje tako što je nešto uradila (ili nije uradila).

Ako primetite znakove straha ili nasilja, obazrivo ih komentarišite. Na primer: „To na tvojoj ruci deluje kao modrica” ili „Izgleda kao da je neko udario zid.” Ako vaša prijateljica opisuje preteće ili nasilne incidente, iskažite empatiju, rečima poput „to zvuči strašno” ili „to deluje jako bolno”. Podsetite žrtvu da ne postoji prihvatljiv razlog da nas neko zastrašuje ili tuče, bez obzira šta smo uradili ili rekli.

Ispitajte znake potencijalne životne pretnje ili opasnosti, poput korišćenja ili pretnji oružjem, ekstremne ljubomore ili kontrole, seksualnih napada ili davljenja. Ako su oni prisutni, recite svojoj prijateljici da su to znaci da bi zlostavljanje moglo biti smrtonosno i da ne želite da se to desi. Najzad, razgovarajte o tome kako se ona može zaštititi. Nemojte insistirati na priči o fizičkom nasilju ukoliko ona o tome ne želi da priča sa vama. Tada se fokusirajte na vašu povezanost i načine na koje se može iščupati iz izolacije.

* * *

Uhođenje, pretnje, seksualna prisila, manipulacija decom, zlostavljanje putem pravnog sistema, kao i kroz spregu kulturoloških i rodnih obrazaca – sve su to načini na koje se odvija zlostavljanje i nasilje u porodici, ali nalaze se izvan okvira ovog teksta.

Biti kontrolisan i zlostavljan od strane partnera je zbunjujuće i oštećujuće na duge i kratke staze, a žrtva se najčešće oseća usamljeno. Zato svaki koji vid podrške može biti od velike pomoći.

Autor: Dr Lisa Aronson Fontes 

Izvor: Psychology Today

Comments

comments

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.