Moderan način komunikacije putem novih tehnologija promijenio je naš socijalni krajolik. Odražava li se korištenje modernih tehnologija i na mentalno zdravlje ljudi? Mijenjaju li se razlozi zbog kojih ljudi traže pomoć? Mijenjaju li se načini pružanja pomoći? Na koji način razvoj tehnologije utiče na psihologiju kao nauku, na metode koje ona koristi, na predmet njenog proučavanja i pravac u kome se ona razvija? Kako psihologija danas može da objasni mnogobrojne aspekte radnog, socijalnog ili kulturološkog odnosa čovjeka i mašine?
Možemo navesti neke od zanimljivih problema koji izniču iz ove teme. Primjeri su upotreba tehnologije u kliničkoj procjeni, upotreba vještačke inteligencije u psihološkim tretmanima ljudi, online savjetovanje. U oblasti obrazovanja to su upotreba novih tehnologija u obrazovnom kontekstu, kao i informatička pismenost. U psihologiji rada upotreba tehnologije se ogleda u selekciji i regrutaciji ljudi, na primer preko društvenih mreža (kao što je LinkedIn) koje se koriste kao sredstvo za profesionalnu selekciju. Nužnost tehnologije u svakodnevnici savremenog čovjeka nudi i brojna druga pitanja za psihologe, kao što su internet komunikacija i online upoznavanje.
Više nije neophodno da ljudi kojima je potrebna adekvatna profesionalna psihološka pomoć budu ograničeni mogućnostima koje im se pružaju u regiji u kojoj žive. Danas sve rasprostranjenije online savjetovanje i online psihoterapija pružaju mogućnost povezivanja klijenata s kvalificiranim psihoterapeutima u bilo kojem dijelu svijeta bez napuštanja udobnosti i privatnosti svog doma.
Povezivanje s psihoterapeutom online postaje dobra opcija za osobe koje žive u udaljenim krajevima ili manjim mjestima gdje za njih ne postoji odgovarajuća profesionalna pomoć. Takođe postoji mnogo ljudi koji sele u inozemstvo i dok ne ovladaju dovoljno dobro novim jezikom, nisu u stanju koristiti psihoterapijske usluge na stranom jeziku niti pronaći psihoterapeuta koji razumije, ne samo njihov jezik, nego također i njihove kulturološke vrijednosti i stavove. U stranoj kulturi, ljudi često imaju poteškoća da se prilagode; mogu se osjećati tjeskobno, otuđeno i depresivno. Takođe postoje slučajevi kad osoba živi u zajednici u kojoj je posjet psihoterapeutu toliko stigmatiziran da se unatoč svojoj potrebi ne odlučuju na takav korak zbog srama i straha od osude, ismijavanja, odbacivanja. Neke osobe zbog različitih psihofizičkih ograničenja nisu u mogućnosti napustiti svoj stan i fizički doći do ureda psihoterapeuta ili do klinike. Online psihoterapija i njima može omogućiti ostvarenje terapijskog odnosa i komunikaciju bogatu empatičnim uvidima i djelotvornim intervencijama. Takođe ponekad postoje situacije u kojima zbog poslovnih ili privatnih obaveza osoba nije u mogućnosti izdvojiti vrijeme za posjet psihoterapeutu. Sve su to situacije kad je pomoć, bar preko ekrana i slušalica, svakako bolja opcija od nikakve pomoći.
Svrsishodno je spomenuti studiju Univerziteta u Zurichu koja je urađena na dvije grupe od po 31 pacijenta i koja je došla do zaključka da je depresivno stanje grupe pacijenata koji su primili online „video“ savjetovanja u 53% slučajeva rezultiralo znatnim olakšanjem, nasuprot 50% pacijenata koji su iskusili olakšanje u grupi koja je primila isto savjetovanje „uživo”. Tri mjeseca nakon završetka studije, 57% „online” pacijenata nije pokazivalo znakove depresije u poređenju sa 42% pacijenta koji su se osjećali bolje a primili su pomoć od psihoterapeuta “uživo”.
Utjecaj tehnologije na mlade umove u edukaciji
Danas mnoge škole žure da usvoje nove tehnologije u procesu edukacije da bi ih ubrzo zamijenili novijim verzijama iste, ne vodeći računa o stvarnoj koristi za edukaciju djeteta.
Psiholozi upozoravaju da Internet ima negativan učinak na razvoj djetetovih kognitivnih sposobnosti smatrajući da je „dosljedna pažnja nemoguća, mašta nepotrebna, a memorija inhibirana“. Za to su odgovorne stalne distrakcije i stalne nove informacije koje Internet donosi. Takođe smatraju da adekvatno učenje ometaju mnogobrojne vizualne stimulacije, zvukovi i slično.
Međutim, informaciona tehnologija ima i svoje beneficije. Neke studije su došle do otkrića da video igrice imaju značajnu ulogu u ubrzavanju kognitivnog razvoja, kao i da poboljšavaju funkciju radne memorije kod sedmogodišnjaka i devetogodišnjaka. Smatra se da upotreba tehnologije u edukaciji takođe priprema djecu za buduće radno okruženje koje je svakim danom sve više usmjereno na upotrebu tehnoloških znanja i vještina.
Kao što možemo vidjeti, upotreba tehnologije u edukaciji ima i svoju dobru i svoju lošu stranu. Edukatori bi trebali iskoristiti mnogobrojne beneficije koje pruža tehnologija dok bi istovremeno takođe trebali voditi računa o upozorenjima psihologa a koja se tiču negativnih strana upotrebe tehnologije u edukaciji. Takav balans je moguće ostvariti što dokazuje i studija provedena kroz istraživanje kombinovanog učenja to jest učenja zasnovanog na tradicionalnom učenju i učenju uz upotrebu tehnologije. U ovoj studiji 84% studenata je izjavilo da efikasnije uče upotrebljavajući metodu kombinovanog učenja u odnosu na korištenje samo jedne od navedene dvije metode.
Važno je napomenuti i postojanje specijalnih aplikacija koje omogućavaju učenicima i studentima da efikasnije organizuju školske obaveze. Ovakvi tipovi aplikacija omogućavaju postavljanje podsjetnika o školskim obavezama, solidan multitasking, uspješnije upravljanje vremenom i pospješuju nivo motivacije za obavljanje zadataka.
Poslovi koji zahtjevaju kombinirano poznavanje psihologije i IT-a
Već par decenija postoje poslovi koji zahtjevaju kombinirano poznavanje psihologije i IT-a i obično ih nude velike kompanije koje su svjesne kakav značaj takvi poslovi imaju za uspjeh na berzi rada.
U poslovnoj domeni je najzastupljenija potražnja za industrijsko-organizacijskim psiholozima. Industrijsko-organizacijski psiholozi pružaju pomoć kompanijama u svim sferama posla kako bi povećale svoju produktivnost. Tehnološke firme vrlo često zapošljavaju psihologe iz te oblasti psihologije i to najčešće u sferi menadžmenta, nauke i tehnološko-psihološkog savjetovanja. Rukovodeći se statističkim podacima američkog Državnog zavoda za statistiku rada u prošloj deceniji, smatra se da će do 2022. godine stopa rasta u ovoj psihološkoj grani biti blizu 53%. Mogućnosti koje pruža posao u kojem je kombinirana psihologija i informacijske tehnologije svakim danom rastu i zaista se isplati uložiti vrijeme i novac u edukaciju iz ovog polja psihologije.
Uloga društvenih mreža u psihologiji rada
Društvene mreže nisu samo sredstvo kojim se postiže međuljudska interakcija nego su takođe i sredstvo koje ima snažan utjecaj na širok spektar raznih oblasti uključujući i psihologiju rada. Upotreba društvenih mreža omogućila je profesionalcima ovog polja da dođu do saznanja o značajnim mogućnostima koje ovaj vid interakcije pruža.
Jedna od mogućnosti koje pružaju društvene mreže jeste dostupnost istih široj populaciji. Informacije određene firme koja svoje usluge reklamira putem društvenih mreža su transparentne i javne, samim tim lako dostupne što privlači ljude. Nerijetko se susrećemo sa reklamom neke firme koju je podijelio naš prijatelj na nekoj od društvenih mreža. Zašto je to uradio ako uopće ni na jedan način nije povezan sa tom firmom? Morao je to učiniti iz nekog razloga, zar ne? Učinio je to očekujući korist od dotične firme. Većina kompanija koristi korisnike društvenih mreža kako bi promovirala sebe, svoje usluge ili proizvode. To čini koristeći princip po kojem se rade igre na sreću i na način da u svojoj objavi ponudi neki poklon ili nagradu (obično svoj proizvod ili uslugu) onoj osobi koja podijeli objavu kako bi dospjela do što većeg broja očiju.
Društvene mreže takođe omogućavaju poseban fenomen poznat kao neuromarketing. To je poseban oblik marketinga koji ima za cilj da izazove emocionalnu reakciju kod korisnika društvenih mreža koristeći maštu i humor u svojim objavama. Još jedan način privlačenja pažnje jeste angažovanje uglednih ljudi da promovišu uslugu ili proizvod određene kompanije. Ova neuromarketinška taktika je vrlo efektna jer ljudi imaju bolji odziv na ljude koji su poznati i kojima se dive nego na ljude koji su potpuni anonimusi, a koji reklamiraju proizvod. Društvene mreže pored toga što služe kompanijama za promociju takođe im omogućavaju lakši i brži način oglašavanja potražnje. Pritom su i pred budućeg potencijalnog zaposlenika te firme ponuđene olakšavajuće okolnosti (brže javljanje na oglas, jednostavije prezentovanje sebe i svojih sposobnosti, brži i lakši pristup informacijama koje poslodavac možda zahtjeva i slično).
Međusobni uticaj psihologije i informacionih tehnologija je svakim danom sve izraženiji i sve više zaokuplja pažnju psiholoških eksperata. Da li će cyberpsihologija postati još jedna odvojena grana psihologije? Da li ćemo uskoro imati profesionalno zvanje – cyberpsiholog?
Reference:
-
Bozdech, B. (2013). 7 Apps to Help Your Kid Be More Responsible. Educational Psychology? Preuzeto 30. oktobra 2016. sa https://www.commonsensemedia.org/blog/7-apps-to-help-your-kid-be-more-responsible
- Burger, R. (2015). How Does Technology Affect Educational Psychology? Preuzeto 30. oktobra 2016. sa http://blog.capterra.com/how-does-technology-affect-educational-psychology/
- Chmiel, N. (2008). An Introduction to Work and Organizational Psychology. Wiley-Blackwell, New Jersey, USA.
- Coovert, M. D., & Thomspon L. F. (2014). The psychology of workplace technology. Routledge, Abingdon, UK.
- Glyn, CJ. & Griffiths RP. (2007). Psychology of communication technology use in the workplace. Cyberpsychol Behav.; 10(3): 436-43.
- Guest, D. E. (2002). Perspectives on the study of work-life balance. SOCIAL SCIENCE INFORMATION, 41(2), 255 – 279.
- Jain, R. (2010). 7 Ways to Use Psychological Influence With Social Media Content. Preuzeto 30. oktobra 2016. sa http://www.socialmediaexaminer.com/7-ways-to-use-psychological-influence-with-social-media-content/
-
Psychologists – Job Outlook. (2015). Preuzeto 30. oktobra 2016. sa http://www.bls.gov/ooh/life-physical-and-social-science/psychologists.htm#tab-6
Autor: Enida Cokoja Đikić
