Psihologija Twittera

Kategorija: Psihovesti

Na svetu u ovom trenutku postoji oko 190 miliona korisnika Twittera koji dnevno ispišu 65 miliona tvitova! Nažalost, zvanične statistike o broju tviteraša u našoj zemlji još uvek ne postoje, osim na nivou pretpostavke.

Twitter je mlađi od Facebook-a: nastao je 2006. godine, pa nije toliko opsežno i dubiozno istraživan kao Facebook. Ipak, rana istraživanja koja dolaze sa Zapada i te kako se bave psihologijom Twittera, a neka od pitanja na koja pokušavaju da odgovore jesu:
Ko su korisnici Twittera?
Zašto tvituju?
O čemu pišu?
Šta je toliko zabavno u poruci koju prenose u samo 140 karaktera?

S obzirom da kod nas još uvek ne uživa popularnost poput Facebook-a, evo najpre kratkog vodiča za Twitter “Dummies”:

Šta je Twitter?

Twitter je odličan kompromis između socijalne mreže i bloga, takozvani “mikroblog”. Sličnost sa formom bloga je što se zasniva na ideji da neko čita to što vi pišete, a na raspolaganju za to imate 140 karaktera. Ljudi “prate” jedni druge, a takva interakcija ne mora biti recipročna kao kod Facebook-a (vi možete nekog “pratiti”, ali time ne prati i on vas).

Twitter terminologija i žargon

tweet ~ sadržaj koji pišete u najviše 140 karaktera. Tvit može da sadrži linkove van Twittera, mentione, slike, hash tagove…
retweet ~ ukoliko vam se dopadne nečiji tvit, možete ga uvrstiti u svoje tviove, što će se prikazati drugim korisnicima (sa oznakom da je sadržaj ritvitovan i sa nadimkom originalnog autora)
timeline ~ početna stranica Twittera na kojoj izlaze vaši i tvitovi svih koje pratite u realnom vremenu
follow / “zapratiti” ~ u tviteraškom žargonu, kada nekoga “zapratite”, to znači da će vam se njegovi tvitovi, ali i ritvitovi prikazivati na “tajmlajnu”
unfollow / “otpratiti” ~ ukoliko više ne želite da “pratite” nekog korisnika, klikom na Unfollow ćete ga “otpratiti” i njegovi tvitovi više neće biti vidljivi na vašem “tajmlajnu”
hashtag ~ oznakom # i upisivanjem određenog pojma zapravo učestvujete u tvitovima na određene teme. Pretragom hashtagova, odnosno klikom na njih, videćete šta su drugi Twitteraši pisali o istoj temi bez obzira na to da li ih “pratite”
mention ~ označava se sa @ znakom i na taj način nekoga “spominjete” u svojim tvitovima tako što upišete njegovo Twitter ime nakon @
favorite ~ ukoliko vam se neki tvit dopada, možete ga, tviteraškim žargonom rečeno, “fejvovati”, odnosno postaviti u listu svojih omiljenih tvitova
lists ~ Twitter nudi opciju pravljenja sopstvenih lista korisnicima, što omogućava da istovremeno komunicirate sa svim korisnicima u okviru liste

Činjenice o Twitteru:

Evo nekoliko činjenica o Twitteru koje su nastale kroz istraživanja ove popularne društvene mreže koje prenosi PsyBlog. Treba uzeti u obzir brzinu napredovanja društvenih mreža i vreme kada su neka od ovih istraživanja rađena.

1. Twitter je kao igra gluvih telefona

Zbog kratkoće i lakog i brzog prenošenja poruka, Twitter se njegovim korisnicima može činiti kao brza konverzacija (Boyd et al, 2010). Razlika između “normalne” i ovakve komunikacije je u tome što istovremeno možete učestvovati u mnogo različitih interakcija. To liči na žurku na kojoj istovremeno razgovarate sa desetak različitih (grupa) ljudi.

Sve vrste procesa koje možemo prepoznati u konverzaciji prisutne su i na Twitteru: mnogo informacija se naprosto ponavlja (“retweet”), ali poruke s vremenom mogu biti izmenjene, kao u igri gluvih telefona, s obzirom da ljudi iznova procenjuju, reinterpretiraju ili pogrešno interpretiraju značenje originalnog tvita.

Ipak, s obzirom da ljudi Twitter koriste na različite načine, on se ne mora svima činiti ovakvim. Isto kao što razgovor ne mora nužno biti konverzacija, ponekad može imati prizvuk naredbe, iznenađenja ili pomoćno sredstvo da izrazimo misli. Drugim rečima, Twitter nije samo društvena mreža, već ima značajnu informativnu komponentu.

2. Ljudi prave naloge na Twitteru da bi pratili svoje prijatelje

Analize korisnika Twittera sprovedene na samom početku njegove egzistencije (Java et al., 2007) pokazale su da ljudi prave naloge na ovoj mreži zato što ga njihovi prijatelji koriste. Tačnije, tada su korisnici Twittera “pratili” iste ljude koje imaju u svojim telefonskim imenicima. S obzirom da je ovo istraživanje staro oko 5 godina, pitanje je koliko ono važi i za današnje trendove na Twitteru.

Veliki broj korisnika upravo je ono što se očekuje od interneta: ljudi lako mogu da se konformiraju inovacijama zato što su servisi često besplatni, a niko nije imun na besplatne stvari. Ipak, broj korisnika manje je interesantan od pitanja kakvi ljudi ga koriste i zašto.

3. Većina tvitova su samo brbljanje

Iako nije u pitanju “pravo” istraživanje, postoje podaci o tome o čemu ljudi pričaju na Twitteru. Jedna kompanija za analizu korisnika društvenih mreža kategorisala je ukupno 2.000 tvitova napisanih tokom jedne nedelje. Podeljeni su u 6 kategorija (slični procenti nađeni su i u istaživanju Jave i saradnika iz 2007. godine):

1. “Besmisleno” brbljanje: 41%
2. Konverzacija: 38%
3. Prenošenje vrednosnih poruka: 9%
4. Samopromocija: 6%
5. Spam: 4%
6. Vesti: 4%

Ono što se smatra “besmislenim brbljanjem” može zapravo podrazumevati određene socijalne norme, donositi neku drugu vrstu satisfakcije ili biti jednostavno – brbljanje. Kao kad vam neko kaže: “Kako ste?”, a vi mu odgovorite: “Dobro.” Može biti površno, ali nije besmisleno.

4. Prosečna starost = 31 godina

Prosečna starost korisnika Twittera iznosi 31 godinu, što je više nego prosečan korisnik MySpace-a koji ima 26 godina, ali manje od proseka Facebook-a koji sada iznosi 33 godine. LinkedIn ima najstarije korisnike čija prosečna starost iznosi 39 godina. Predviđa se da će Twitter u budućnosti biti najzastupljeniji u populaciji starosti od 18 do 24 godine (Pew, 2009).

5. Muškaraca ima manje, ali su popularniji

Neke sugestije o polnim razlikama među tviterašima dolaze od Hejla i Piskorskog (2009), koji su našli da na Twitteru ima nešto više žena (55%), ali da u proseku muškarci imaju više “pratilaca” (“followers”) od žena. Duplo je veća šansa da će muškarci “zapratiti” drugog muškarca nego ženu, dok će žene u 25% slučajeva “pratiti” muškarce. I muškarci i žene, kaže statistika, otprilike podjednako “tvituju”. Na Twitteru, dakle, postoji nešto što više odgovara muškarcima nego ženama, gledano u proseku.

Ovakav nalaz je iznenađujuć, s obzirom na činjenicu da žene privlače više pažnje na društvenim mrežama i to od strane oba pola.

6. 20% informera i 80% jaformera

Nakon ispitivanja 350 twittova, Naman (2010) podelio je korisnike u dve grupe:

informeri – 20% deli informacije i odgovora drugim korisnicima
jaformeri – 80% uglavnom postavlja informacije o sebi

Informeri obično imaju bogatije mreže “pratilaca”, verovatno zbog toga što prosleđuju zanimljive informacije i ne pričaju o sebi u meri u kojoj to čine jaformeri.

Ova podela pokazuje da postoje različiti načini da se koristi Twitter. Takođe, ona sugeriše da su konverzacioni aspekti Twittera možda precenjeni. Ako 80% korisnika ne odgovara drugima na njihove sadržaje, onda možda baš i nije toliko društven.

7. Trendovi su jednokratni i kratkotrajni

Twittovi na određene teme (takozvani Twitter trendovi) retko traju duže od jedne sedmice, često samo nekoliko dana (Kwak et al., 2010). Većina tema su jednokratno popularne, a zatim se ugase. 85% ovakvih trendova povezane su sa aktuelnim društvenim dešavanjima, odnosno vestima.

Razlog može biti taj što su ovi trendovi, koji zahtevaju upotrebu hashtagova i određenih reči, fraza ili skraćenica, obično vrlo specifični.

8. Prosečna učestalost tvitova = 1

Prosečan broj tvitova po korisniku je 1 (Heil & Piskorski, 2009). To znači da većina ljudi koja napravi nalog na Twitteru samo “prati” druge korisnike ili ga ne koristi uopšte, što je još jedna demonstracija slobode u odabiru sadržaja i slabe ili nikakve barijere kako bi se do tog sadržaja došlo.

S druge strane, 10% korisnika kreira 90% tvitova. Ovakva raspodela korisnika i sadržaja je neobična, posebno u poređenju sa drugim društvenim mrežama. Hejl i Piskorski primećuju da je u ovom aspektu Twitter više poput Wikipedije, koja ima identičan odnos korisnika i sadržaja. Deo objašnjenja verovatno se krije u činjenici da su dobar deo “najpraćenijih” tviteraša poznate ličnosti.

Ovakva statistika govori i da biti interesantan nekom “followeru” predstavlja svojevrstan talenat, odnosno da takvu popularnost nije lako steći (bez oslanjanja na halo efekat koji ide u prilog upravo poznatim ličnostima). Ponekad se, naravno, desi da se karakteristike poznatosti i zabavnosti poklope, pa ne bude iznenađujuće što neko poznat ima ogroman broj “pratilaca”, a jedan od takvih primera je Stiven Fraj.

9. Strah od neprihvatanja motiviše neke od korisnika

Za Twitter se često, prilično nemilosrdno, kaže da je savršen za narcističko doba u kome živimo. On ljudima omogućava da stiču “pratioce”, a da zauzvrat ne moraju da ih i sami prate ili se sa njima na bilo koji drugi način “bakću”.

Mala studija koju su sproveli Kvi i saradnici (2010) sugerisala je da među ekstrovertima postoji izvestan strah od neprihvatanja koji ih motiviše da tvituju. Ipak, to se ne odnosi na korisnike koji nisu ekstroverti.

Treba imati na umu da mnogi ljudi Twitter doživljavaju isključivo kao mesto za opuštanje i zabavu. Zgodan je i zbog toga što je jednostavniji od pisanja bloga, imate punu slobodu da kreirate sadržaj i da pratite korisnike koji vam se čine interesantnim. Istovremeno, nije toliko “prisan” kao Facebook i slične socijalne mreže koje vam traže pregršt ličnih informacija (na vama je, naravno, koje od njih ćete objaviti). Možda zato Twitter, iako manje “društven” od Facebook-a, postaje privlačniji sve većem broju korisnika koji traže drugačiju formu društvene mreže.

10. Twitter je manje društven, a više informativan

Podrška ideji da je Twitter više naklonjen informativnosti, a manje socijalnom aspektu dolazi od Džonsona i Janga (2009), koji su u svom istraživanju otkrili da ljudi druge korisnike Twittera vide kao izvore zanimljivih i njima važnih informacija.

U ovom istraživanju ljudi su najviše pažnje dobijali upravo zbog informacija koje su objavljivali na Twitteru. Društveni aspekt učesnici nisu našli posebno pohvalnim, uprkos pozitivnim očekivanjima koje su imali.

Još jedna analiza ove mreže pokazala je tendenciju umanjivanja društvenog aspekta ovog sajta. Twitter je pokazao relativno nizak stepen recipročnosti u poređenju sa drugim socijalnim mrežama. Samo 22% korisnika Twittera ima uzajamu povezanost sa drugim korisnicima, u poređenju sa Flickr-om koji ima 68% i Yahoo-om sa 84%.

Već je spomenuto da na Twitteru dominiraju poznate ličnosti, čime se menja i reciprocitet zastupljen u drugim društvenim mrežama.

Budućnost Twittera

Ovde je svakako reč o prvim utiscima i nalazima koje istraživači imaju o Twitteru. Danas postoje drugačiji pristupi i načini da se proučava ova šarenolika društvena mreža. Evo nekoliko takvih načina:

Hjudžiz i Pelin (2009) posmatrali su upotrebu Twittera u periodima kada se dešavaju neki značajni događaji. Bilo da je reč o svetski značajnim događajima kao što su prošlogodišnji cunami u Japanu, uragan u S.A.D., očekivani smak sveta 21. decembra 2012. ili događaji u našoj zemlji koji ne moraju biti vanredni pokazali su da ljudi koriste Twitter kako bi međusobno razmenjivali informacije. Danas na Twitteru postoje brojni hashtagovi koji se odnose na društvene pokrete, dešavanja, popularne emisije i tome slično.

Sa ovim zgodnim aspektom Twittera u vezi je i brzina i lakoća kojom se infomacije prenose, posebno kada je reč o kriznim trenucima ili onda kada se nešto aktuelno dešava. Sada, zahvaljujući Twitteru, možete da čujete šta se dešava u drugom gradu, državi ili kontinentu bez da čekate da se o tome objavi zvanična vest; sada to možete čuti od ljudi koji su na licu mesta! Naravno, tačnost ovakvih informacija može biti kompromitovana, ali ništa značajnije u odnosu na, recimo, novinsko pisanje o tim istim događajima. Posebno ako informacije dolaze iz više nezavisnih izvora.

Značaj koji Twitter, ali i društvene mreže generalno, imaju u današnjem poslovanju i kreiranju imidža kompanija, ali i komunikaciji sa svojim klijentima je nemerljiv. Da li ste mogli da zamislite, pre samo nekoliko godina, da putem interneta razgovarate sa svojom omiljenom glumicom? Ili političarem, sportistom? Da nekome iz Vlade direktno postavite pitanje? Verovatno ne, što je svakako još jedna korisna i pozitivna strana ove sve popularnije i uticajnije društvene mreže.

I da. Pratite nas na Twitteru! @psihoverzum 🙂

Prevod i adaptacija: Ina Poljak

Comments

comments

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.